Fizička aktivnost i zdrava ishrana protiv virusa gripe

Više od dvjesto virusa može izazvati prehladu, a tijekom zime je broj čestica koje napadaju dišni sustav i veći jer im se pridružuju i virusi koji izazivaju gripu.
zdrava ishrana
Kako imaju vrlo slične simptome, svaka povišena tjelesna temperatura, glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, umor, malaksalost i kašalj mogu ukazati na ove bolesti. Ipak, za razliku od prehlade koja počinje postupno, uglavnom upalom grla, simptomi gripe su izraženiji i počinju naglo, bolest traje najmanje tjedan dana, a iscrpljenost se osjeća čak i nakon ozdravljenja. Najčešće se prenosi kihanjem, kašljanjem ili govorom. Virus može širiti i na udaljenosti većoj od dva metra.

1. BONTON

Izbjegavajte gužve, masovna okupljanja, čekanje u redovima i čekaonicama … Pokrijte nos i usta marmicom pri kašljanju i kihanju i bacite je odmah nakon uporabe. Bolje su papirnate maramice od platnenih. Ako nemate maramicu, pokrijte usta i nos nadlakticom, a ako kihnete u dlan, odmah operite ruke.

2. HIGIJENA

Gripa se prenosi izravnim kontaktom, ali i preko zaraženih predmeta: gelendera na stubištu, šipke u gradskom autobusu i slično. Zato držite ruke što dalje od očiju, nosa i usana. Perite ih što češće, najmanje 20 sekundi, vodom i sapunom, posebno poslije kašljanja i kihanja. Ruke dobro osušite, jer se bakterije brže šire na vlažnim rukama nego na suhim. Sredstva koja imaju alkohol mogu učinkovito dezinficiraju ruke nakon pranja. Kvake na vratima i ostale čvrste površine čistite često uobičajenim sredstvima za čišćenje.

3. VAKCINACIJA

Najbolja zaštita od gripe, a prvenstveno se preporučuje starijima od 65 godina, kroničnim bolesnicima, osobama koje rade u zdravstvenim ustanovama. Koliku će zaštitu pružiti cjepiva ovisi od životne dobi, imuniteta i podudarnosti sojeva koji su zastupljeni u cjepivu i onih koji trenutno cirkuliraju.

4. ISHRANA

Treba jesti hranu bogatu vitaminima A, C i E. Recimo, vitamin A se nalazi u slatkom krumpiru i mrkvi, a limun, naranče, grejp, paprike, papaja i brokula obiluju vitaminom C. Losos je odličan izvor omega 3 masnih kiselina koje se bore protiv upala, a jogurt stimulira rad imunološkog sustava. Nemasna govedina i svinjetina, proteini iz graha, soje, i morskih plodova sadrže cink koji pomaže proizvodnju bijelih krvnih zrnaca koji se bore protiv infekcija. Orasi, bademi kao i indijski orah, također su dobri izvori proteina. Imunološki sustav jačaju i kupus, brokula, cvjetača, ali da biste hranom ojačali organizam, potrebno je da je uzimate redovito.

5. FIZIČKA AKTIVNOST

Svakodnevna fizička aktivnost od 20 do 30 minuta može pokrenuti mehanizme obrane imunološkog sustava. Ali treba vježbati umjereno ili samo lagano prošetati, jer naporne aktivnosti mogu izazvati suprotan učinak i smanjiti količinu bijelih krvnih zrnaca i tako povećati rizik od bolesti.

6. ODMOR

Stres povećava osjetljivost na prehladu, jer dovodi do oslobađanja određenih hormona, recimo glukokortikoida. Zato je važno pronaći načine da se opustite i odmorite, i obavezno dovoljno noću spavajte.

7. LIJEČENJE

Podrazumijeva odmaranje, uz dosta toplih napitaka i hrane. Antipiretik će pomoći da se snizi temperatura, a topli napici da se rehidrira organizam. Ne treba koristiti antibiotike, jer su oni protiv virusa nemoćni.

8. ČAJ PROTIV GRIPA

Dobro usitniti i pomiješati po 30 grama listova bokvice, pitome i divlje nane 0,20 grama korijena bijelog sljeza i isto toliko sitno samljevenog ploda šipka. Uzeti pet grama dobivene mješavine i ubaciti u litar kipuće vode. Poklopljeno kuhati jednu minutu. Ohladiti i piti u jednakim vremenskim razmacima po 100 ml čaja. U svaku šalicu po želji dodati med i sok od pola limuna.

I lovor je odličan borac protiv gripe. U litar kipuće vode dodati 20 grama listova lovora, skloniti s vatre, poklopiti i nakon desetak minuta procijediti. Piti šalicu čaja nakon svakog obroka.