Glog za zdravo srce i snižava krvni pritisak

Raste svuda i izuzetno je ljekovit. Ovako bi najkraće mogao opisati glog (Crataegus oxyacantha), o čijem blagotvornom djelovanju postoje zapisi još iz 14. stoljeća. Najčešće raste na obodima šuma, duž puteva i ograda, dok je u Nizozemskoj i ukrasno drvo. Kod ove trnovite biljke naročito su ljekovite cvasti koje treba da se beru prije potpunog otvaranja. Međutim, ništa manje vrijedni nisu ni listovi i plod.
glog za zdravlje

Čajevi i drugi preparati od gloga predstavljaju pravi izbor za srčane tegobe, ali ih treba uzimati uz obveznu terapiju koju propisuju liječnici.

Djelotvornost gloga na srce i srčane bolesti ispoljava se zahvaljujući posebnim spojevima, poznatim kao oligomerni procijanidi, ali i drugim korisnim sastojcima.

Cvijet gloga se bere u proljeće i suši u tankom sloju u hladovini na mjestu gdje postoji strujanje zraka. Osušen, pakira se u papirnate vreće. Da bi se dobio kilogram osušenih cvjetova, treba pripremiti pet do šest kilograma sirovih.

List se bere poslije cvjetanja, također suši u hladu, ali se pakira u vreće od jute. Za kilogram suhih listova treba spremiti oko tri kilograma sirovog lišća. Plod, oporog i kiselog okusa sazrijeva u poznu jesen kada se i bere, a onda suši i koristi u ljekovite svrhe. Sakuplja se bez peteljki i također pakira u jutane vreće. Od oko dva kilograma svježih plodova, nakon sušenja dobiva se kilogram osušenih. Gorak i kiseo okus ostaje sve do prvih mrazeva. Nakon mrazeva plodovi postaju mekši i ukusniji.

U cvjetovima i listovima najviše ima flavonoida, eteričnog ulja, kolina, tanina, zbog čega se preporučuju u vidu čajeva kao blagi prirodni lijek za smirenje. Djelotvorni su i protiv ateroskleroze, snižavanja krvnog tlaka, jačanja srca i otklanjanje klimakteričnih tegoba. Iako se vrlo mnogo koristi kao kardiotonik, svojstva cvijeta nisu do kraja odgonetnuta. Zna se da poboljšava koronarnu cirkulaciju, smanjuje rizik od napada angine pektoris i potpomaže normalicaciju krvnog tlaka.

U plodu prednjače vitamin C, provitamin A, limunska i vinska kiselina, karoten, šećer i pektin, kao i minerali kalcij i fosfor.

U narodnoj medicini čaj od sušenog ploda preporučuje se za jačanje i reguliranje rada srca, a posebno kod srčanih smetnji nastalih uslijed živčane napetosti. S obzirom na adstrigensno svojstvo, preporuča se kod proljeva i jakog menstrualnog krvarenja. Protiv dijareje je posebno djelotvoran djelomično propržen plod. U Kini se plod gloga koristi kod oslabljene peristaltike crijeva, nastale zbog poremećaja varenja i nadimanja.

ČAJEVI, SOK, KAPI OD GLOGA

Žlica mješavine cvijeta i lista prelije se s pola litre kipuće vode, procijedi i zasladi medom. Pije se tijekom dana, od dvije do tri šalice. Čaj se može napraviti i ako se žlica smrvljenih plodova potopi se u pola litre hladne vode i ostavi da odstoji između sedam do osam sati. Nakon toga se malo prokuha, procijedi, zasladi medom i također pije u dvije do tri šalice tijekom dana. Ovi čajevi su djelotvorni kod povišenog krvnog tlaka i ateroskleroze. Također, žlica mješavine cvijeta gloga i stolisnika ublažava hipertenziju.

Sok od svježih plodova djelotvoran je kod srčane slabosti, proljeva, lošeg varenja. Za pripremu kapi potrebno je mješavinu od 20g suhih isitnjenih cvjetova i listova preliti sa 200 ml 70-postotnog alkohola. Sadržaj zatim povremeno promiješati, a nakon tri tjedna stajanja ocijediti i filtrirati kroz gazu. Nakon toga piti dva puta dnevno po 20 kapi, pomiješanih u malo vode.
Izvor:Novosti