Kako vježbanje djeluje na imunitet?

Brojna istraživanja su pokazala povezanost između jačeg imuniteta i redovitog vježbanja. Znanstvenici još uvijek nisu sigurni na koji točno način vježba jača imunološki sustav i otpornost tijela na neke bolesti, ali su razvili određene teorije.
kako-vjezbanje-djeluje-na-imunitet
Fizička aktivnost može pomoći tijelu isprati bakterije iz pluća i na taj način može smanjiti rizik od nastanka gripe, prehlade i drugih bolesti dišnog sustava. Također može pomoći iu ispiranju kancerogenih spojeva putem mokraće i znoja.

Vježbanje potiče brže kolanje antitijela i bijelih krvnih stanica (obrambenih stanica) tijelom.

Kako ta antitijela i bijele krvne stanice kruže brže, tako su u mogućnosti ranije prepoznati bolesti i ranije se početi boriti protiv njih. Ubrzana cirkulacija krvi također potiče oslobađanje hormona koji upozoravaju stanice na bakterije ili viruse.
Trenutni porast tjelesne temperature, do kojega dolazi tijekom vježbanja, može spriječiti razmnožavanje bakterija i tako pomoći tijelu da se brže i učinkovitije obrani od infekcije.

Vježbanje smanjuje razinu hormona stresa, a dokazano je da stres može povećati rizik od nastanka različitih bolesti.

Iako vježba donosi brojne prednosti za zdravlje, nemojte pretjerivati. Ako redovito vježbate, ne treba se dodatno forsirati kako bi povećali otpornost imunološkog sustava jer već osjećate te prednosti.

Naglo povećanje intenziteta vježbanja može zapravo smanjiti razinu bijelih krvnih stanica u tijelu i povećati razinu hormona stresa.

Istraživanja su pokazala kako najveće prednosti vježbanja osjećaju osobe koje redovito vježbaju duži vremenski period, odnosno više godina. Nije teško umjerenu vježbanje uvrstiti u svakodnevni raspored. Dovoljno je nekoliko puta tjedno voziti bicikl, šetati 20 do 30 minuta dnevno ili odlaziti u teretanu svaki drugi dan.

Možete li vježbati ako imate gripu ili prehladu?

S obzirom da vježba jača imunološki sustav, u pravilu je potpuno sigurno da vježba ako imate gripu ili prehladu, dok god osluškujete svoje tijelo.

No, ponekad lijekovi mogu ubrzati rad srca, a vježba ga dodatno ubrzava. Ta kombinacija će uzrokovati izuzetno ubrzan rad srca pa ćete možda osjećati kratkoća daha ili poteškoće s disanjem.

Ako imate gripu ili prehladu, ali osjećate da možete vježbati, prvo se posavjetujte s liječnikom. Ako se tijekom redovitog vježbanja simptomi pogoršaju, malo usporite i napravite pauzu. Vježbanje bi vam trebala pomoći u ublažavanju simptoma kao što su kašalj, kihanje ili kratak dah. Ako ste primijetili pogoršanje simptoma, to znači da vaše tijelo nije spremno za vježbanje.

Pametno bi bilo nastaviti s vježbanjem, ali smanjiti intenzitet na pola. Bolje je isti vremenski period vježbati laganijim intenzitetom nego vježbati jednakim intenzitetom, a kraće.

Nemojte vježbati ako imate povišenu tjelesnu temperaturu ili bolove u želucu. Također, nemojte vježbati ako osjećate kroničan umor.

Prije, tijekom i nakon vježbanja je jako važno pijte dovoljno vode, a naročito ako ste bolesni jer je rizik od dehidracije ionako povećan.
Izvor:centar zdravlja