Pitanja o sunčanju i štetnosti UV zraka

Primijenite ove savjete za pametno izgaganje suncu i uživanje bez posljedica po zdravlje.
pitanja o suncanju i stetnosti uv zraka

1. Da li je “rano” proljetno sunce opasno i da li je potreban oprez pri izlaganju kože?

Ljudi pogrešno vjeruju da su opasnosti od UV radijacije ograničene samo na mediteranske plaže u vrelim ljetnim mjesecima, a da zaštitu od sunca možda treba provoditi samo tijekom ljeta i to u podne kada je sunce najjače. CV radijacija može dovesti do oštećenja kože u bilo kojoj sezoni, pri bilo kakvoj temperaturi. Danas se zna da proljetno sunce nije bezopasno, bez obzira da li su dani sunčani ili oblačni. Zaštita od sunca mora se provodi tijekom cijele godine, naglašeno u razdoblju od travnja do rujna.

2. Kakve su promjene na koži alarmantne? Na što treba obratiti pozornost?

Obratite pozornost na promjene koje mijenjaju veličinu, boju i / ili oblik, izgledaju drugačije od ostalih, asimetrične su, izgledaju hrapavo ili su s skvamom (ljuspama), imaju više boja, veće su od šest milimetara, krvare ili vlaže, izgledaju perlastim, izgledaju kao ranica, ali ne zarastaju.

Melanom se često ne može raspoznati golim okom iu početku ne izgleda različito od madeža. Za postavljanje rane dijagnoze može biti korisno ABCDE pravilo:

Asimetrija – Ukoliko je promjena asimetrična (ako povučete liniju kroz sredinu promjene vidjet ćete da dvije polovice nisu simetrične)

Iivica – Nepravilna, izreckana rubova

Boja – Različita diskoloracije madeža, prisutnost više boja: crna, smeđa, ružičasta, crvena ili bijela

Diametar – ukoliko je mladež veći od pet milimetara u promjeru

Evolucija – Promjena boje, veličine, oblika, izgleda površine madeža, povećanje uzdignutost od okolne kože, kao i pojava simptoma kao što su krvarenje, pojava svrbeža ili boli

3. Koje osobe spadaju u najrizičniju kategoriju za dobivanje raka kože?

Rak kože je najčešći kod osoba starijih od 50 godina i kod osoba koje se produženo ili intenzivno izlažu suncu. Jedna od šest ovakvih osoba će razviti rak kože tijekom života. Osobe koje spadaju u rizičnu skupinu su one sa svjetlom kožom i podložne opeklinama od sunca, imale su opekline u djetinjstvu, provode puno vremena na suncu (zbog posla ili hobija), izložene su intenzivnom suncu tijekom kratkog vremenskog razdoblja (tijekom odmora), koriste solarij, imaju više od 50 madeža, imaju u obitelji osobu koja je imala rak kože, starije su od 50 godina ili su imale transplantaciju organa. Napominjemo da iako ne spadate u ovu kategoriju postoji rizik za dobivanje raka kože, pa ne zaboravite redovito pregledavati svoju kožu.

4. Da li je jedanput godišnje dovoljno uraditi screening (pregled) kože?

Neophodno je da steknemo naviku da pregledamo svoju kožu jednom mjesečno (samopregled). Ne javljaju se sve sumnjive promjene na mjestima izloženim suncu i na vidljivim mjestima. Stoga pregledajte čitavu kožu, sprijeda i straga, najbolje ispred velikog ogledala. Redovito pregledajte svoju i kožu svojih najbližih jednom mjesečno i tražite promjene koje izgledaju sumnjivo. Ukoliko ste u nedoumici, konzultirajte svog dermatologa. Svatko tko zna za slučajeve bolesti u vlastitoj obitelji i ima neki od tipova kože koji nose veći rizik trebalo bi poduzeti mjere opreza i jednom godišnje ode na pregled kod dermatologa.

5. Imajući u vidu činjenicu da su UV zrake koje potječu od sunca značajan faktor rizika za nastajanje raka koze, da li je sunce naš prijatelj ili neprijatelj?

Sunce nam je potrebno za našu tjelesnu i psihičku stabilnost. Sunce pomaže proizvodnju vitamina D koji je neophodan za razvoj kostiju, rad srca i pravilnu funkciju imunološkog sustava. Najveća količina vitamina D proizvodi se u koži pod dejstvom sunčevih UVB zraka. Manja količina vitamina D3 dobiva se iz hrane: riba – losos, haringa, džigerica, jaja, mlijeko i margarin. Još nije postignut konsensus oko optimalne dužine izlaganja suncu koje bi napravilo balans među rizicima i benefitima koje sobom nosi sunčanje. Smatra se da ograničena ekspozicija kože lica, nadlaktica i šaka, nogu ili leđa sunčevim zrakama (pet do 30 minutna, dva puta tjedno prije 10 ili poslije 15 sati) bez antisolarnih krema osigurava zdravim ljudima zadovoljavajuće količine vitamina D. Ljudi koji nisu u mogućnosti se izlože ovom neophodnom “minimumu” djelovanju sunca moraju uzimati hranu koja sadrži vitamin D3 ili suplemente. S druge strane, dugotrajno izlaganje UV zračenju koja potječe od sunca dovodi do pojave raka kože, starenja kože, supresije imunološkog sustava i bolesti oka kao što je katarakta. Stoga je neophodno napraviti balans između rizika koji sobom nose nedovoljno i prekomjerno izlaganje suncu.

• Izbjegavajte sunce između 11 i 15 sati

• Tražite hlad

Zaštitite se odjećom – nosite hlače od gusto tkanog materijala, majicu dugih rukava, kačket ili šešir i zaštitne naočale

• Koristite zaštitni antisolarni krem – djeca i mlađe osobe trebalo bi koristiti posebno učinkovite preparate za zaštitu od sunca s faktorom zaštite od 30 ili više, i to one koji štite od UVA i UVB zraka i koji su otporni na vodu

• Antisolarna sredstva primjenjujte svakodnevno (15-30 minuta prije izlaska iz kuće i izlaganja suncu) na sve regije kože koje su izložene UV zračenju u dovoljno debelom sloju, obnavljajte nanošenje na dva do tri sata

• Ponavljajte mazanje redovito, osobito ako plivate ili ste dugo izvan kuće (na svaka 2 do 4 sata)

• Ne ostajte dugo na suncu i izbjegavajte sunčanje
Izvor:cosmopolitan.rs