Probiotici pozitivno djeluju na cjelokupno zdravlje

Probiotici su korisne bakterije i vrlo su važni u prehrani, jer imaju pozitivan učinak na zdravlje. Djelotvorno djeluju, prije svega na crijevni trakt, koji je jedna od glavnih barijera i sprečava da štetne tvari prodru daljnju u organizam.
probiotici
Čak 80 posto imuniteta ovisi od crijeva, pa je važno da su ona zdrava. Probiotik bakterije su u stanju da potisnu štetne, a stimuliraju imune stanice fagocite, zadužene za čišćenje patogenih mikroorganizama.

Zato i ne treba da čudi što se probiotici “pakiraju” na najrazličitije načine. Osim u jogurtima sve češće se nalaze iu pivu, vinu, napitcima za sportaše, sirevim

Dobre bakterije se razlikuju po sastavu, koncentraciji i učinkovitosti.

Uglavnom se radi o različitim bakterijskim sojevima laktobacilusa i bifidobakterija i jedinoj probiotskoj gljivici saharomiceti. Kvalitetni probiotici imaju više od deset na deveti bakterija, što znači da su izuzetno koncentrirani, a tako i učinkovitiji.

Prehrambena industrija daje svoj ​​doprinos bogatim asortimanom probiotičkih jogurta, koji također doprinose uspostavljanju normalne flore i crijevne ravnoteže. Osobe koje stalno piju veće količine kiselog mlijeka ili jogurta, zdravije su i duže žive, pokazala su istraživanja. To je zato što se u ovim napitcima nalazi laktobacilus bulgarikus, bakterije važne za zdravlje probavnog trakta.

Da bi neki mikroorganizam mogao koristiti u probiotičke svrhe, potrebno je da ispunjava nekoliko važnih uvjeta: da potječe iz probavnog trakta čovjeka, da nije patogen i toksičan i da može opstati u uvjetima koji vladaju u tom dijelu organizma. Bitno je da ne reagira na veliku kiselost želučanog soka, kao i na žučne kiseline u tankom crijevu. Osim toga, trebalo bi da proizvodi antimikrobne tvari. Konačno, da “preživi” tehnološke postupke proizvodnje i čuvanje do konzumacije.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Teksasu uočili su da probiotski mliječni proizvodi povoljno utječu na mentalno zdravlje. Imaju ulogu u stvaranju, apsorpciji i transportu neurohemikalija, ključnih za zdravlje mozga i živaca. Po njihovom mišljenju, poboljšavanjem mikroflore u crijevima mogu liječiti psihički poremećaji kao što je depresija.

– Istraživanja su pokazala da probiotici mogu stvoriti i odgovore na neurokemikalije, što pozitivno djeluje na živčani sustav i imunitet, kao i na cjelokupno zdravlje – naglašava znanstvenik dr. Gregor Reid.

Pozitivna svojstva posebno se pripisuju probiotika laktobacilus ramnozus GG, koji sprečava nastanak i skraćuje trajanje dijareja, snižava razinu lošeg kolesterola, sudjeluje u proizvodnji vitamina K, B6, folne kiseline u debelom crijevu. Suzbija i razmnožavanje bakterije helikobakter pylori, glavnog uzročnika čira na želucu i dvanaesniku, pomaže u prevenciji malignih oboljenja probavnog trakta i brojnih autoimunih bolesti.

Upotreba probiotika izuzetno je korisna kod dijareje izazvane infektivnim uzročnicima ili kod upotrebe antibiotika, koji posebno utječu na promjenu crijevne mikroflore, pri čemu dolazi do predominacije štetnih bakterija koje izazivaju dijareju. Korištenje probiotika sprečava i upalu crijeva, a ukoliko se javi, simptomi traju kraće i blaži su, a obnavljanje i uspostavljanje mikroflore crijeva brz.

Ovo je posebno važno kod ulceroznog kolitisa, Crohnove bolesti, koju obavezno prati poremećaj crijevne bakterijske flore. Naravno, probiotici su korisni i za probavu hranjivih tvari, podižu imunološki sustav i sprečavaju da dođe do alergija.