Špinat i blitva za zdravlje i održavanje idealne težine

Da biste brži razmišljali, imali dobru krvnu sliku i vid, a želudac dobro vario, jedite špinat (Spinacia oleracea), poručuju nutricionisti. On je jedna od nutritivno najvrednijih namirnica, daje snagu, štiti od kancerogenih i kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze, katarakte, kolesterola …
špinat

Zbog velikog prisustva minerala i vitamina, zovu ga “kralj povrća”.

Izvanredan je izvor vitamina C i beta karotena. Da bi se zadovoljile dnevne potrebe dovoljna je šalica kuhanog špinata.

Dobar je izvor i folata, vitamina iz B skupine, koji igra važnu ulogu u smanjenju razine homocisteina u krvi, sastojka za koji se vjeruje da kada je prisutan u visokoj koncentraciji, može dovesti do srčanog udara. Srce čuva i magnezij, mineral važan za održavanje normalnog krvnog tlaka. Malo koja biljka ima 56 miligrama ovog minerala, kao špinat.

Važno je i da ga jedemo zbog vitamina K, koji je bitan za pravilan proces mineralizacije, odnosno zdrave i čvrste kosti. Ovo povrće je bogato i kalcijem, natrijem, fosforom, manganom, bakrom, cinkom, jodom, kobaltom … Ima mnogo celuloze pa je dragocjen za probavu i čišćenje organizma.

Potječe iz Perzije i Afganistana, u Europu su ga tek u 11. stoljeću prenijeli Mauri u opsadi Španjolske, da bi kasnije stigao iu Ameriku. Špinat je najbolji kada se skuha i pomiješa sa sitno isjeckanim čenom češnjaka, sokom od svježe cijeđenog limuna i maslinovim uljem. Gurmani vole preko narenda parmezan.

Blitva
Ljekovita blitva (Beta vulgaris var cicla) zbog sličnosti sa špinatom, često je zapostavljena u našoj kuhinji. Izuzetno je hranjiva, od nje mogu se naprave sva jela kao od špinata, ali špinat ne može sve što i blitva. To su, na primjer, jela s rebrima, budući da se peteljke špinata bacaju zbog veće količine oksalne kiseline, koja može biti štetna za organizam.

Blitva je izuzetno djelotvorna za podizanje imuniteta, a predstavlja i savršeni diuretik.

Spada u niskokalorične namirnice, kao i sve lisnato povrće. Smatra se idealnom namirnicom za održavanje tjelesne težine. U tom smislu je najbolje da se spremi sa krumpirom i začini limunovim sokom, koji organizmu osigurava zavidne količine vitamina C, B i karotena.

Bogata je magnezijem, željezom, kalijem, kalcijem i manganom, obiluje ugljikohidratima, proteinima, celulozom, biljnim uljima. Celulozna vlakna su važna jer za sebe vezuju višak vode i otrovne sastojke, ubrzavaju prolazak hrane kroz crijeva, otklanjajući tegobe prilikom varenja. Ugljikohidrati su vrlo značajni za mozak i nervi sustav. Zato se blitva preporučuje za ublažavanje nervoze i jačanje koncentracije. Također, popravlja krvnu sliku, pospješuje stvaranje crvenih krvnih zrnaca, jača kosti i štiti sluznicu tijela.

Ova namirnica zasićuje, jer se dugo zadržava u organima za varenje. Da ne biste osjećali glad najmanje pet sati, dovoljno je da pojedete 150 do 200 grama blitve.

BLAGOTVORNI RECEPTI

* Kod zloćudnih bolesti što češće jedite špinat s rižom. Pirjajte ga u vlastitom soku, s malo ulja od maslina. Kada je gotov, dodajte mu kuhanu rižu i limunov sok, naribajte malo svježe crne rotkve.

* Za bolji rad jetre, mokraćnog mjehura i probavnog preporuča se čaj od špinata. Priprema se tako što se šaka lišća prelije s dva decilitra kipuće vode i ostavi da odstoji deset minuta, pa procijedi i pije tri puta dnevno prije jela.

* Kod poremećaja funkcije bubrega trebalo bi da se izbjegava špinat zbog oksalata, ako su prisutni u većoj koncentraciji, mogu dovesti do zdravstevnih tegoba. Osobama s poremećenim radom štitne žlijezde također se ne preporučuje špinat, jer sadrži tzv. goitrogene sastojke koji ometaju njen rad.

PRIRODNI ANTIBIOTIK

U narodnoj medicini listovi blitve koriste se za oblaganje rana i čireva, a čorbice se daju onima koji boluju od upale mjehura i bubrega. Obarena blitva sa isjeckanim češnjakom je prirodan antibiotik, kada se doda i peršin, pospješuje izlučivanje mokraće i čisti krv.

Karakteristični sastojci blitve su i lutein i zeaksantin, koje se smatraju “vitaminima za oči”. Spadaju u skupinu karotenoida i povoljno djeluju na mrežnicu, sprječavaju makularnu degeneraciju, koja je povezana sa starenjem, au svijetu najčešći uzrok sljepoće. Istovremeno, čuvaju i stanice epitela, odgovornog za dobar vid. Lutein koži pruža zaštitu od UV zraka. Analize su pokazale da ovaj dio tijela sadrži najviše luteina, jer je najviše i izložen suncu.